Pleternica je u petak i subotu ugostila znanstveno‑stručni skup „Kulturna baština kao prilika za odgoj i obrazovanje”, koji je na jednom mjestu okupio učitelje, odgojitelje, stručnjake i doktorande iz različitih dijelova kontinentalne Hrvatske. Skup je organizirao Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u partnerstvu s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti – Zavodom za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, Požeško‑slavonskom županijom, Gradom Pleternica, Udrugom „Zlatne žice Slavonije” te izdavačkom kućom Alfa d.d.

Kako prenosi portal Požeški vodič – https://pozeskivodic.com/, Idejna pokretačica skupa je Pleterničanka, izv. prof. dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček, profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i voditeljica doktorskog studija „Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga obrazovanja”. Kako prenosi portal Požeški vodič, upravo iz bogate prakse Dana doktoranada na Fakultetu rodila se želja da se doktorandima omogući studijsko putovanje u njezin rodni kraj, ali i da se u stvarnom prostoru i konkretnim primjerima promišlja kako kulturnu baštinu sustavno afirmirati u procesu odgoja i obrazovanja.

– Ja sam profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i voditeljica doktorskog studija koji se zove „Jezični književni kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga obrazovanja”. Budući da mi imamo Dan doktoranada na našem fakultetu koji ja vodim, a ovo je moj rodni kraj, odlučila sam predložiti na Fakultetu da ovdje napravimo studijsko putovanje s doktorandima i da organiziramo konferenciju „Kulturna baština kao prilika za odgoj i obrazovanje”, da zapravo vidimo kako kulturnu baštinu afirmirati u procesu odgoja i obrazovanja čime se bave naši studenti i naši doktorandi u istraživanjima – pojašnjava izv. prof. dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček.

Grad Pleternica, koji posljednjih godina snažno ulaže u očuvanje i interpretaciju nematerijalne baštine, prepoznao je važnost ovakvog skupa. Gradonačelnica Marija Šarić podsjetila je i na bećarac kao upisano nematerijalno kulturno dobro, koje je u Pleternici dobilo i svoj fizički dom, te naglasila da daljnjeg razvoja bez povezivanja sa strukom i stvaranja novih sadržaja zapravo nema.

– Drago mi je što se konferencija održava u našem gradu. Mi smo, nakon što smo stavili naše nematerijalno kulturno dobro u fizički oblik, naš bećarac, i dali mu prostor, itekako svjesni da daljnjeg razvoja nema bez umrežavanja sa strukom i razvoja dodatnih sadržaja. Stoga se zahvaljujem Učiteljskom fakultetu jer je odlučio kod nas održati ovaj znanstveno stručni skup i dovesti nam ovako eminentne predavače, ali i ovako zanimljiva predavanja koja ćemo imati prilike poslušati. Vjerujem da ćemo svi jako puno naučiti, a možda i izvući neke nove ideje za neke nove projekte – istaknula je gradonačelnica Marija Šarić.

Prema riječima prof. Aladrović Slovaček, interes za sudjelovanje bio je iznimno velik: prijavilo se oko 130 učitelja i odgojitelja te 35 doktoranada, uz dolazak profesora s Učiteljskog fakulteta, pa se broj aktivnih sudionika popeo na više od 150. Uz njih, dio sudionika došao je isključivo poslušati pojedina predavanja, posebno ono doc. dr. sc. Ranka Rajovića s Pedagoškog fakulteta u Kopru, koje je nosilo naslov „Djeca zarobljena u digitalnom svijetu”.

Rajović je u svom izlaganju otvorio temu koja sve snažnije brine učitelje i roditelje: djeca koja imaju sve više poteškoća s koncentracijom, čitanjem, pisanjem i pamćenjem, dok istovremeno sve više vremena provode u virtualnom prostoru. Upozorio je da digitalni sadržaji na djecu djeluju gotovo poput ovisnosti te naglasio koliko je važno ponuditi im kvalitetnu alternativu – boravak u školi i učenju kroz igru, iskustvo i kretanje, kako bi se poticao njihov cjelovit razvoj.

Zadovoljstvo organizacijom skupa istaknula je i izv. prof. dr. sc., mr. art. Tamara Jurkić Sviben, prodekanica za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zahvalila je prof. Aladrović Slovaček na inicijativi, kao i Gradu Pleternici na ulozi domaćina, naglasivši kako je odabir teme kulturne baštine iznimno važan za očuvanje identiteta kroz cijelu obrazovnu vertikalu – od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, do fakulteta.

– Zahvaljujem se profesorici što je za ovaj skup izdvojila temu „kulturna baština” zato što je kulturno osvješćivanje u cijeloj obrazovnoj vertikali, od najmanjih nogu djece koja polaze u vrtiće do cijelog sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, također i na fakultetskoj razini, izuzetno važno za očuvanje identiteta. Kultura i kulturna baština su ono što mi imamo, ono što smo stoljećima nakupili i po čemu se prepoznajemo. Ako mi sami kao djelatnici u obrazovnom sustavu ne osvješćujemo to sa svojim studentima, ne možemo očekivati da će ta baština postati temelj naše budućnosti a to je ono čega svi moramo biti svjesni – poručila je dr. Jurkić Sviben.

Sudionici su, uz predavanja i radionice, iskoristili boravak u Požeško‑slavonskoj županiji za obilazak Požege i Pleternice, upoznajući se s lokalnim posebnostima po kojima su ova dva grada već odavno prepoznatljiva. Time je skup dodatno dobio dimenziju „terenske učionice”, u kojoj se kulturna baština ne promatra samo teorijski, nego se doživljava u prostoru i zajednici koja je živi.